Studenti iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine radili su u 4 grupe sastavljene od 5 članova. Podjela je izvršena po principu ravnomjernog raspoređivanja sudionika ovisno o partnerskoj državi iz koje dolaze, stručnom usmjerenju i stupnju dosadašnjeg obrazovanja (2. do 5. godina), a sve s ciljem međusobnog umrežavanja na navedenim dimenzijama. Svaka grupa na javnoj je prezentaciji, održanoj zadnjeg dana radionice u Vijećnici Općine Ljubuški, predstavila po jedan prostorno-konceptualni prijedlog koji bi na kreativan i inspirativan način mogao memorirati rimski vojni logor na Gračinama i privući lokalne i privremene posjetitelje (turiste). Zadatak je dakle bio da se na gotovo zaboravljenom i zapuštenom lokalitetu stvori dodana prostorna i društvena vrijednost. Posjetitelji javne prezentacije imali su priliku komentirati radove i glasovati za onaj koji smatraju najboljim, a tijekom rada studente su posjetili mnogobrojni stručnjaci i gosti kritičari, predstavnici Općine, ravnateljica obližnje osnovne škole…

Proces analize šireg i užeg konteksta, u kombinaciji s pripremljenim materijalima o povijesnom, kulturološkom i društvenom značaju same lokacije, ali i šireg okruženja u kojima su prezentirane geomorfološke, klimatološke i sociološke datosti, rezultirao je razvijanjem četiri različita koncepta od kojih svaki na specifičan način uspostavlja odnos prošlosti i sadašnjosti. Nadalje, uspostavljena korelacija adekvatno je popraćena inovativnim dizajnima pojedine urbane intervencije s jasnim prostornim aspektima i odgovorima na datostima lokacije.

Jednoglasnom odlukom stručnog žirija, sastavljenog od mentora radionice, ali i prebrojavanjem glasova publike, za izvedbu je odabran prijedlog grupe SpomenArh. Oblikovanje ovog rada u svojoj je formi tradicionalno, no u pristupu se radi o vrlo suvremenom rješenju. S jedne strane, materijalni dio spomenika temelji se arhivi pronalazaka - knjizi Spomenik koja prikazuje sve podatke o stoljetnim pronalascima i pronalazačima. S druge strane, ova povijesna linija ima svoj kontinuitet i perspektivu u digitalnom mediju te se temelji na logici društvenih mreža. Naposljetku, upravo je mogućnost kreiranja lokalizirane društvene mreže, odnosno aktivne zajednice potaknute zajedničko baštinom najveći potencijal ovog projekta.

U daljnjoj doradi projekt će proći kroz studiozan odabir materijala te informacijsko i oblikovno formatiranje ploča, kao i njihovu artikulaciju u prostoru koja je izrazito vezana uz otvaranje / zatvaranje pogleda na okolni krajolik.

Grupa SpomenArh

Sudionici: Srećko Babić (ALU Široki Brijeg, 3. godina, smjer grafika), Marin Bodrožić (FGAG Split, 2. godina diplomskog studija arhitekture), Iva Džaja (UMAS, 4. godina, smjer slikarstvo), Zdravka Džajić (FGAG, 3. godina diplomskog studija, smjer arhitektura), Kristina Livančić (ALU Široki Brijeg, 4. godina, smjer kiparstvo)

Grupa je iščitala nedostatak emotivnog vezivanja lokalnog stanovništva s prostorom velikog značaja za početak razvoja mjesta. Najveća vrijednost intervencije leži u preusmjeravanju pažnje sa slojevitosti baštine na njezin specifičan i slojevit društveni kontekst. Arheološki lokalitet na Gračinama gotovo da i ne postoji na mentalnoj mapi građana, pa projekt predlaže značajan narativni zaokret – prelazi s teme arheologije (koja je danas predmet lokalnih prijepora) na zajednicu, odnosno arheologe amatere koji su bogatstvo lokaliteta i šire okolice otkrivali kroz čitavo stoljeće življenja na ovom prostoru. Potez je to kojim se projekt izmiče iz problematike javnog prostora u javnu domenu, a pitanje povijesti se translatira u sferu kolektivnog sjećanja. Na taj način otvara se realna mogućnost da se lokalitet nanovo upiše u mentalnu mapu lokalnog stanovništva, a potom dobije i širu prepoznatljivost i namjenu.

Prijedlog autora je slojevit, no u oblikovnom smislu polazi od jasnih prostornih datosti i jednostavnih formativnih karakteristika prilagođenih prirodnom okruženju. Projekt se nadovezuje na postojeću šetnicu te intervenira kao njen završetak, kao zaustavna točka, odnosno memorijalna finalizacija kroz koju se ulazi u lokalitet. Ulazak je artikuliran promišljenim lomom pogleda, ali i mogućeg kretanja prema nalazištu. Unutar kružnice autori stvaraju memorijalni dio sastavljen od uspravnih metalnih ploča na kojima se nalaze podaci o pronalascima i pronalazačima te godine koje upućuju na dinamiku otkrivanja artefakata. Dio spomeničke kružnice konfrontiran je s dijelom kružnice za sjedenje, tj. klupom, pa možemo reći da u prostoru dolazi do suočavanja dviju vertikala – arheologa amatera koji više nisu među živima i živih posjetitelja. Ova gesta poziva na odgovornost prema vlastitoj baštini, ali i dublji pogled u dinamičnu povijest zajednice formirane oko rimskog vojnog logora.

Intervencija će se realizirati zajedno s pristupnom šetnicom arheološkom lokalitetu na Gračinama do kraja lipnja 2016. godine. Radionica je dio projekta Connecting Separated (Povezivanje razdvojenog) koji polazi od rimske ceste koja je spajala Salonu (Solin) i Bigeste (Ljubuški), te završavala u Naroni (Vid kod Metkovića). Sam naziv označava mapiranje i povezivanje razasute kulturne i prirodne baštine, gradova i ljudi u koherentan narativ tematske rute, koja ima ulogu materijalne i simboličke poveznice Solina i Ljubuškog, ali i čitavog pograničnog područja. U sklopu projekta financira se i izvedba intervencije i uređenje pristupne šetnice.

Mentori i voditelji radionice:

mr.sc. Radoslav Dodig, dipl. archeol., Ivana Barišić, prof., dr.sc. Hrvoje Bartulović, dipl. ing. arh., Silvana Bilić, dipl. ing. hort., Parabureau, dr. sc. Dujmo Žižić, dipl. ing. arh., Antonija Eremut Erceg, mag.art.hist.

Projekt Connecting Separated traje 24 mjeseca i provodi se kroz 3. poziv za dostavu projektnih prijedloga IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-BiH 2007.-2013. Ukupne je vrijednosti 455.737,53 EUR, od čega 82,83% iznosi financiranje EU. Nositelji projekta su Grad Solin i Općina Ljubuški, dok su partneri Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije i Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke - HERAG.

Više na: http://vizkultura.hr/kako-intervenirati-na-arheoloskom-lokalitetu/